Posljedice promjene klime i globalnog zatopljenja
Jedno je sigurno: klima se mijenja. No, kakve će biti stvarne posljedice globalnog zatopljenja? Hoće li doći do katastrofe? Zar nije moguć preokret?
Neke od posljedica globalnog zatopljenja vidimo već sada: sve su češći vremenski ekstremi, poplave, oluje. Glečeri se otapaju, razdoblja vrućega vremena gomilaju se. Neki u tome čak vide i pozitivan učinak: toplija ljeta znače temperature kao u Španjolskoj, Grčkoj i Italiji kamo idemo na godišnji odmor. No, pogled na zemlje južne Europe i drugih kontinenata pokazuje kakve katastrofalne učinke donosi zagrijavanje zemlje. Ponestaje pitke vode, suša uništava ljetinu, požari uništavaju golema šumska područja. Sve veći broj oluja razara obalna i kopnena područja.
Može se očekivati porast razine mora od 0,8 do 1,6 metara. Velik dio Nizozemske bio bi pod vodom, a ugroženi bi bili mnogi gradovi u lagunama i na obali, poput Venecije. Gotovo polovica svjetskog stanovništva živi u obalnim područjima. Za te ljude je porast razine mora stvarna prijetnja. Ionako velik, broj plimnih katastrofa u jugoistočnoj Aziji i dalje će rasti. Ugroženo je postojanje mnogih pacifičkih otoka.
Rizici su praktično nesagledivi
Posljedice promjene klime odnosno globalnog zatopljenja mnogostruke su i složene. Klima se ne mijenja ravnomjerno i uvijek predvidljivo. Jedna od posljedica maćehinskog odnosa prema okolišu bit će iznenadno pomanjkanje pitke vode u nekim dijelovima svijeta. Druge se posljedice mogu akutno iskazati: npr. iznenadna promjena morskih struja.
Temperatura je u prošlome stoljeću već narasla u prosjeku za oko 0,74 stupnjeva Celzijusa. Pet najtoplijih godina od početka bilježenja klimatskih podataka godine 1850. bile su 1998., 2002., 2003., 2004. i 2005. Doduše, mnogi su najtoplije mjesece u tim godinama doživjeli kao idealno ljetno vrijeme, a netko se obradovao i smanjenim troškovima grijanja. No, istodobno se poremetio vegetacijski ciklus mnogih biljaka, promijenio se kalendar mnogih ptica selica. Mnogi stariji ljudi osjetili su tegobe uslijed visokih temperature te su i umirali od vrućine.
Odstupanja od srednje temperature u iznimnome ljetu u Europi 2003. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na UN-ovoj Konferenciji o klimi u Montréalu 2005. globalno zatopljenje ne uzima danak u ljudskim životima samo u zemljama u razvoju nego prijeti i Europi. Europski val vrućina 2003. odnio je 35.000 ljudskih života i prouzročio gospodarske štete od 14 milijardi eura.
Osim iznimno toplih ljeta već sada osjećamo još jedan trend: nevremena su sve jača te pustoše cijele gradove. Ukratko, promjene su previše uočljive da bi se moglo govoriti o slučajnosti.
Mnoge posljedice klimatskog zatopljenja već osjećamo: ljeta su toplija nego ikada prije, broj poplava, katastrofalnih suša i šumskih požara raste. Neke posljedice zatopljenja doživjet ćemo tek za nekoliko godina i desetljeća. Male znakove tih promjena vidimo već danas, npr. promjenu morskih struja, zagrijavanje mora, širenje pustinja i otapanje leda na polovima te glečera. Ako ništa ne učinimo protiv globalnog zatopljenja, ti će se procesi pojačavati, te će naša djeca i unuci imati puno problema.
Još jedna promjena je širenje pustinja. Proces nastanka stepa i pustinja u sljedećim će se desetljećima drastično pojačati i osim područja poput Kalifornije ili Australije pogoditi i mnoge afričke i južnoameričke zemlje. Posljedica će biti velika glad i pomanjkanje vode za piće.
Teške posljedice imat će i otapanje leda na polovima te glečera. Velik dio zaliha pitke vode na zemlji pohranjen je u njima. Ako njih nestane, valja računati i s nestašicama vode za piće. Osim toga otapanje leda na polovima donosi dodatno zagrijavanje zemlje i porast razine svjetskih mora. Do sada su bijele snježne površine Arktika i Antarktika pomagale odbijati sunčeve zrake i na taj način upijati manje toplinske energije. Ako se pak led na polovima otopi, Zemlja će se puno brže zagrijavati.
Znakovi nam govore što će se dogoditi ako ne spriječimo daljnje zagrijavanje Zemlje. Ako ostanemo pasivni, u starosti ćemo se naći pred nerješivim problemima i katastrofama, a naša djeca pogotovo.