Vanjsko sjenilo i dobra toplinska izolacija
Zaštita od ljetnih vrućina ima zadaću da za vrućih ljetnih dana održava sobnu temperaturu – u prvome redu u stanovima i pod krovom – na podnošljivoj razini (ispod +27°C). Dobra toplinska izolacija plašta zgrade i vanjsko sjenilo na prozorima trebaju ljeti osigurati da vrućina ne može tako brzo prodrijeti u unutrašnjost građevine.
Pritom valja obratiti pozornost na sljedeće:
• položaj zgrade i upad sunčevih zraka kroz prozor
• zaštita od izravnih sunčevih zraka (vanjsko sjenilo)
• navike stanara glede provjetravanja (provjetravanje noću)
• kvaliteta toplinske izolacije
• interni izvori topline te uvjetno kapacitet akumulacije topline u unutrašnjosti zgrade
Prva mjera zaštite od sunca su prozori. Na klimu u prostoriji u velikoj mjeri utječe vrsta prozora, zaštita od sunca i udio površine prozora. Osobito kod adaptiranih potkrovlja s kosim krovnim prozorima toplinska je izolacija u znatnoj mjeri ovisna o prozorskim površinama i sjenilima.
Da bi se smanjio prodor sunčeve energije treba svakako montirati vanjsku zaštitu od sunca (žaluzine). Vanjska sjenila imaju bitno bolji učinak od unutarnjih žaluzina i sjenila koji u najgoremu slučaju djeluju kao unutarnji "kolektori" i tjeraju temperature u visine.
U ljetnim mjesecima dobro noćno provjetravanje odvodi toplinu koja se tijekom dana akumulirala u zidovima, podu i stropovima. Uvjet za to je da se vanjski zrak noći dobro rashladi, što je u ljetnim vrućim razdobljima zadnjih godina sve rjeđe slučaj. Toplina akumulirana u masivnim konstrukcijskim elementima tada se noću više ne može potpuno eliminirati, pa se unutarnji prostor nastavi grijati.
Važno: kapacitet za akumulaciju topline kod materijala za izolaciju od ljetnih vrućina zanemarljivo je mali. Time uvjetovane razlike u osjećaju temperature prostora, osobito kod iznimno visokih ljetnih vanjskih temperatura, ne igraju nikakvu ulogu.
Zaštita od ljetnog pregrijavanja – ne dajte vrućini unutra, umjesto da je rješavate hlađenjem
Ljeta su iz godine u godinu sve vruća. To nije samo subjektivan osjećaj nego to potvrđuju i meteorolozi. Da bi temperatura u uredima i stanovima ipak ostala ugodna, vrućinu treba isključiti. U Gradišću je u ljeto 2008. termometar pokazao 39,5°C. Godinu dana ranije živa se u termometru bila popela na 34,5°C u hladu. I noći su sve toplije. Ako temperatura vanjskoga zraka u noćnim satima ostane iznad 20°C, govorimo o tropskim noćima – a njih je sve više u Austriji i okolnim zemljama. Ono što u prvome trenutku podsjeća na odmor i praznike ima ipak neugodne posljedice. Na tako visokim temperaturama stambeni i radni prostori koji se tijekom dana zagriju ne mogu se više noću rashladiti. Zato je važno uopće ne pustiti toplinu u kuću te iskoristiti mogućnosti zaštite od vrućine.
Građevina je složeni sustav u kojemu svoju ulogu igraju mnogi građevinski materijali i načini gradnje koji se međusobno potiru ili pojačavaju. Stoga trebamo funkcionalne plašteve građevina kod kojih se zaštita od sunca i toplinska izolacija nadopunjuju.
Od čega se sastoji funkcionalni plašt zgrade?
Funkcionalni plašt zgrade u osnovi se sastoji iz tri komponente: vanjskoga zida, prozorskih površina i zaštite od sunca. Najveći unos topline odvija se preko prozora, čak i kad imaju dobar izolacijski koeficijent U.
Izolirani vanjski zid praktično ne propušta toplinu u unutrašnjost, no sunčeva energija prodire u zgradu osobito kroz istočne, južne i zapadne prozore, pri čemu su za najveće upijanje topline odgovorne istočne i zapadne fasade zbog toga jer je na toj strani sunce u niskome položaju. Dakle, čim su veće prozorske površine, tim je veći njihov udio u energetskoj bilanci neke kuće. Činjenica je da veličina prozorskih površina zadnjih godina znatno raste – iz dva razloga: s jedne strane velike prozorske površine odgovaraju stilu moderne arhitekture, a s druge strane se velikim staklenim površinama na jugu može prikupiti puno sunčeve energije u hladno doba godine za potrebe pasivnog grijanja. Za udobnost neke kuće presudno je to da se dade brzo i učinkovito upravljati unutarnjom temperaturom. Stručnjaci pritom govore o dinamičnom upravljanju fasadom.
Sjenila protiv vrućine
Ljeti valja posebno paziti na izbjegavanje pregrijavanja uslijed prevelikog upijanja topline, dok se zimi u prvome redu cilja na to da se gubici energije smanje na najmanju moguću mjeru. U svakome slučaju radi se o izmjeni topline preko vanjskog plašta zgrade. Ako želimo spriječiti pregrijavanje neke zgrade najbolji način je, logično, ne pustiti toplinu uopće u kuću. Kod punih dijelova zgrade sveobuhvatna toplinska izolacija sprječava prodor sunčevih zraka a time i zagrijavanje vanjskih elemenata. Kod prozora tu funkciju preuzima vanjska zaštita od sunca. Ispitivanja pokazuju da vanjska zaštita od sunca smanjuje upijanje topline preko prozora za 85 do 90%. Bitno je da je ta zaštita od sunca automatizirana. To omogućava brzo reagiranje lamela, roleta i dr. na doba dana, vremenske prilike i upijanje topline. Sustav zaštite od sunca potpuno se automatski zatvara, čak i kad stanari ili korisnici zgrade nisu kod kuće. Tako se, primjerice, u jednome uredu na južnoj strani zaštita od sunca aktivira puno prije dolaska zaposlenika. I u privatnim kućama zaštita od sunca regulira se automatski – ovisno o položaju sunca. Na taj način zgrada temperira samu sebe.
Izbjegavanje toplinskih gubitaka
U hladnome godišnjemu dobu taj se način uz uporabu istih sustava jednostavno preokrene: pomoću toplinske izolacije i vanjskih roleta sprječava se gubitak energije. Kroz velike prozorske površine na južnoj strani po danu se u unutrašnjost propušta velika količina sunčeve topline, gdje se treba čim duže zadržati. Čim se smrači, rolete se spuštaju i tako između prozora i zaštite od sunca nastaje zračni jastuk. U slučaju prozora na pasivnoj kući proizvodi za zaštitu od sunca mogu smanjiti toplinski gubitak za još 10%. Energetske gubitke preko neprozirnih vanjskih elemenata sprječava sveobuhvatna toplinska izolacija.