Hrvatska ne ostvaruje čak ni najniže postavljene klimatske ciljeve
Emisije CO2 u Hrvatskoj su od 1990. do danas narasle, umjesto da se smanje. Posljedice promjene klime već se sada osjećaju, te će se i dalje pojačavati. Umjesto upiranja prstom na druge zemlje, Hrvatska treba pokrenuti mjere za drastično smanjenje potrošnje energije u industriji, prijevozu i građevinama, te poticati nove, održive energetske sustave.
Do 2020. Europska unija će smanjiti svoje emisije CO2 za najmanje 20 posto. Hrvatska, dakle, ulaskom u Europsku uniju, mora smanjiti godišnje emisije ugljičnog dioksida sa sadašnjih oko 25 milijuna tona na 23 milijuna tona. Ta razlika pomnožena s "još umjerenom" cijenom od 30 eura po toni značila bi 60 milijuna eura godišnje kazne.
Tu godišnju kaznu Hrvatska može izbjeći ako između ostaloga ustraje na energetskoj učinkovitosti u svim sektorima, te ako ostvari pametna ulaganja. U sektoru gradnje to su toplinske izolacije u novogradnji i saniranju na razini pasivne kuće. U kombinaciji s obnovljivom energijom mi trajno štitimo klimu, oslobađamo Hrvatsku ovisnosti od uvoza fosilnih goriva, stvaramo radna mjesta i povećavamo vrijednost nacionalne aktive.
Prijeka potreba za uštedom 40 % CO2
Zaštita klime svjetska je zadaća koja se mora rješavati na globalnoj razini. Cilj EU od 20 posto smanjenja emisija CO2 do godine 2020. prenisko je postavljen, da bi se učinio stvarni zaokret. Ako se promjenu klime želi zadržati u granicama podnošljivima za ljude, onda bi razvijene zemlje do 2020. trebale smanjiti emisije CO2 za 40 posto, a do 2050. za 95 posto, što potvrđuje i vijeće UN-a za klimu.