Postoji mnoštvo kriterija kojima bi se mogla opisati percepcija zvuka u prostoriji. Ovisno o uporabi, oni uzimaju u obzir razinu zvuka, frekvenciju, vrijeme i smjer zvuka.
Neki kriteriji koriste se kako bi se postavile granice za opći komfor prema aktivnosti u prostoriji ili čak za procjenu rizika nezdravog okoliša.
Akustički kriteriji prostorije
Vrijeme reverberacije
Slabljenje zvuka udvostručuje se s udaljenošću
Kriteriji razumljivosti govora
Zvučni signal opisuje se njegovom frekvencijom, te razinom zvuka. Zvučno polje u prostoriji sastoji se od velikog broja zvučnih signala te je stoga vrlo složeno. Ovisi o početnim kvalitetama zvuka (frekvenciji i razini zvuka) i načinu na koji prostorija reflektira zvuk koji udara u njene granične površine. Percepcija zbroja svih zvučnih signala (direktnih i reflektiranih) ovisit će o njihovoj snazi, frekvenciji i smjeru. Vrijeme u kojemu oni dođu do slušatelja kao i ravnoteža u frekvenciji i dolaznom vremenu između različitih signala također je vrlo važna.
Najočitije kvalitete zvuka u prostoriji su njegova snaga, njegova frekvencija i vrijeme koje je potrebno da zvuk zamre nakon što je izvor zvuka isključen. Možemo odrediti je li zvuk jak ili slab, visok ili nizak te kratak ili reverberacijski. Također možemo odrediti je li lako razlučiti diskretni zvučni signal od pozadinske buke tj. je li razumljivost govora dobra ili nije. No, nije lako odrediti koliko je visok ili nizak ili kako je reverberiran.
Postoje brojni kriteriji koji se koriste kako bi se opisala percepcija zvuka u prostoriji. Ti kriteriji predočavaju se frekventnim pojasevima i/ili globalnom vrijednošću koja uzima u obzir nekoliko frekvencijskih pojaseva. Prema namjeni, oni u obzir uzimaju razinu zvuka, vrijeme i smjer zvuka.
Neki kriteriji koriste se kako bi se odredile granice opće ugode prema aktivnosti koja se vrši u prostoriji - ili čak kako bi se prosudio rizik od nezdravog okoliša (razina zvuka, slabljenje zvuka s kvadratom udaljenosti, vrijeme reverberacije), neki se koriste da bi se opisalo koliko je lako percipirati govor (STI, RASTI, AC, jasnoća itd.) dok se ostali koriste za prosudbu kvalitete restitucije glazbe u prostoriji (jasnoća, vrijeme ranog propadanja, vrijeme reverberacije, faktor lateralne energije, itd.).
Vrijeme reverberacije
Signal iz izvora zvuka u prostoriji može se čuti određeno vrijeme nakon što je izvor zvuka isključen. To je stoga što se direktan zvuk iz izvora reflektira od zidova prostorije nazad do mjesta slušanja u prostoriji. Ovaj fenomen naziva se reverberacija. Nakon određenog vremena, veći dio zvučne energije gubi se u refleksijama. Ovo vrijeme ovisi o volumenu i dimenzijama prostorije kao i o apsorpcijskom kapacitetu površina prostorije. Vrijeme reverberacije t60 definira se kao vrijeme koje je potrebno da se razina zvuka smanji za 60 dB nakon što je izvor zvuka isključen.
Izvor zvuka koji emitira zvučno polje od 100 dB isključen je u t=0.25 sek.
Vrijeme reverberacije je vrijeme koje je potrebno da se razina zvuka
smanji za 60 dB (razina zvuka je tada 40 dB ). Razina zvuka je u ovom
primjeru stabilizirana pri pozadinskoj buci od 30 dB.
Sabinova formula često se koristi za procjenu vremena reverberacije u prostoriji:
4mV uzima u obzir apsorpciju zraka u prostoriji. Ovo je potrebno učiniti u velikim prostorijama, ali se u malim prostorijama može smatrati zanemarivim.Kada zanemarimo apsorpciju zraka, vrijeme reverberacije se određuje kao razmjer volumena prostorije i ukupne apsorpcijske površine prostorije. Količina apsorpcije ili apsorpcijsko područje može se zapisati kao srednja vrijednost, ili kao zbroj svih površina pomnožen s odgovarajućim apsorpcijskim faktorom, vidi dolje.
Slabljenje zvuka s kvadratom udaljenosti
Kriterij " Slabljenje zvuka s kvadratom udaljenosti" opisuje do koje granice buka slabi kako se udaljenost od izvora buke povećava. Ova vrijednost može varirati između 6 dB (visoko slabljenje) i 0dB (bez slabljenja).
U vanjskom prostoru, odnosno slobodnom polju, zvuk iz izvorišne točke slabi za 6 dB sa kvadratom udaljenosti. Slabljenje s udaljavanjem od izvora zvuka manje je u zatvorenim prostorima, budući da se reflektirani zvuk pridodaje direktnom zvuku.
U prostorijama gdje je prisutan neželjeni zvuk, cilj je spriječiti ga koliko god je to moguće da se širi na ostale dijelove prostorije odbijanjem od njezinih površina.
Slika gore pokazuje načela kako se ukupno zvučno polje u prostoriji gradi od direktnog zvuka i reverberacijskog zvuka. Direktni zvuk slabi za 6 dB s kvadratom udaljenosti od izvora, kao što bi to bio slučaj u uvjetima slobodnog polja. Reverberacijski zvuk u prostoriji je konstantan u svim dijelovima pod uvjetom da je zvučno polje savršeno difuzno.
Direktan zvuk prevladava blizu izvora zvuka. Što se više udaljavamo od izvora, zvučno polje je određeno zvukom koji se reflektira od površina prostorije. Udaljenost na kojoj reverberacijski zvuk počinje prevladavati nad direktnim zvukom ovisi o količini apsorpcije zvuka u prostoriji.
Slika gore pokazuje istu prostoriju s različitim vrijednostima apsorpcije zvuka. U sobi s malom vrijednošću apsorpcije zvuka ukupna razina zvuka stabilizira se na visokoj razini blizu izvora zvuka.
U prostoriji s velikom vrijednošću apsorpcije zvuka ukupna razina zvuka stabilizira se na niskoj razini dalje od izvora zvuka.
Što je više prisutna apsorpcija zvuka u prostoriji, to će slabljenje zvuka s kvadratom udaljenosti više nalikovati uvjetima otvorenog prostora (crvena krivulja primiče se zelenoj krivulji).
Kriteriji razumljivosti govora
Indeks prijenosa govora STI
Indeks rapidnog prijenosa zvuka RASTI
Razred artikulacije AC
Kriteriji za glazbenu namjenu
Jasnoća